{"id":7419,"date":"2021-08-29T18:44:13","date_gmt":"2021-08-29T18:44:13","guid":{"rendered":"https:\/\/kijevo.hr\/?page_id=7419"},"modified":"2021-08-29T19:21:44","modified_gmt":"2021-08-29T19:21:44","slug":"turisticka-odredista","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/kijevo.hr\/?page_id=7419","title":{"rendered":"Turisti\u010dka odredi\u0161ta"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t Villa Rustica (3.- 4. st.)\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tKasnoanti\u010dka vila rustika se nalazi na polo\u017eaju u\u017eeg toponima Krsta\u010de. Datira u vrijeme 3.- 4. st. po. Kr. Provedenim istra\u017eivanjem i konzervacijom od 1999.- 2006. otkriveno je ukupno osam prostorija. Centralni prostor vile oznake F, prostor pred ulazom oznake G, na zapadnoj strani objekta prostor H te ukupno pet \u017eitnica prislonjenih na centralni prostor s isto\u010dne strane. Pokretni nalazi s kasnoanti\u010dke vile odnose se na keramiku i metalne nalaze (\u010davle, klinove i spojku za vrata). Keramika je grublje izrade za svakodnevnu uporabu. U najve\u0107em postotku ukazuje na provincijalnu izradu, najvjerojatnije lokalnu. Metalni nalazi nisu brojni.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tStarohrvatska nekropola (9. \u2013 10. st.)\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tOsim crkve Sv. Spasa, na vrelu Cetine, istra\u017eeni su srednjovjekovni starohrvatski grobovi na\u0111eni u sloju ispod ste\u0107aka, a u razini crkve. Istra\u017eeno je 1162 groba i tako je otkrivena jedna od dosad najve\u0107ih nekropola u nas. Na tom groblju postoji 5 vrsta grobova: u goloj zemlji, ovalni, pa\u010detvorinasti, trapezoidni i eta\u017eni. Najbrojniji su ovalni, dok je eta\u017enih mali broj, samo 6 i to unutar crkve. Najve\u0107i broj grobova orijentiran je istok \u2013 zapad, ali i druk\u010d\u008dije. U svim grobovima na\u0111eni su kosturi. Groblje je nastalo u 9. \u2013 10. st., kao i crkva, a bilo je u funkciji do 15. \u2013 16. st.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tKozjak i Bat\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tPlanina Kozjak s najvi\u0161im vrhom Bat (1206 m), s kojeg se prekrasno vidi vrh Dinare Sinjal (1831 m), Troglava (1912 m), Svilaje (1509 m), Peru\u010dko jezero, Mose\u0107, Promina, Petrovo polje, Drni\u0161, Knin, a u daljini i Velebit. Jedina litica (oko 150 m) veliki je izazov za planinare i penja\u010de. Na Kozjaku se nalazi Kranjska \u0161pilja i neistra\u017eena jama Golubinka, a ovo podru\u010dje obiluje izvorima pitke vode. Kozjak je u vrijeme II. sv. rata kao i u Domovinskom ratu poslu\u017eio kao put za evakuaciju pred najezdom velikosrpskih osvaja\u010da.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tCrkva Sv. Spasa (9. st.)\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\nU najisto\u010dnijem dijelu op\u0107ine Kijevo, na vrelu Cetine, nalazi se predromani\u010dka crkva Sv. Spasa. Po svojoj o\u010d\u008duvanosti i arhitektonskim oblicima spada u red dobro o\u010d\u008duvanih starohrvatskih crkvi, sa zvonikom na pro\u010delju i predbrodom. Tipolo\u0161ki crkva je jednobrodna longitudinalna gra\u0111evina s troapsidalnim sveti\u0161tem u obliku produ\u017eenog trolista, te ostacima zvonika na pro\u010delju. Vanjske zidove karakterizira ras\u010dlanjenje oblim potpornjacima tzv. kontraforima, jedinstvenim ne samo u Hrvatskoj ve\u0107 i u Europi. Svojim na\u010dinom gradnje, uz brojne ukope oko crkve, koji je uvr\u0161tavaju u najve\u0107u hrvatsku nekropolu, Sv. Spas pokazuje izravne veze sa crkvama iz nedaleke Biskupije kod Knina, ka\u017eu stru\u010dnjaci iz Kninskog muzeja. Prona\u0111eni arhitrav oltarne pregrade u unutra\u0161njem dijelu crkve uz navedena arhitektonska obilje\u017eja, razrije\u0161io je i problem datacije. Doti\u010dni natpis s grede spominje \u017eupana Gastiku kao donatora u vrijeme 9. st. Tim natpisom se potvr\u0111uje da je \u017eupan Gastika sagradio crkvu za spas du\u0161e svoje, majke mu Nemire i sinova. Unutar crkve nalazi se nekoliko eta\u017enih grobova.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tKr\u010di\u0107\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tKr\u010di\u0107 je ne\u0161to manje od 20 km duga\u010dka rije\u010dica i prva pritoka Krke. Izvori\u0161te Kr\u010di\u0107a nalazi se u jakim kr\u0161kim vrelima na ju\u017enim padinama Dinare, a njegov tok mjestimice poprima izgled anjona. Uz Kr\u010di\u0107 prolazi stara makadamska cesta koja povezuje Knin s Kijevom, a koja je izgra\u0111ena prije ne\u0161to vi\u0161e od 200 godina. Cestom prolazimo pored nekoliko slapova Kr\u010di\u0107a. Zadnji, najve\u0107i, najljep\u0161i i najpoznatiji slap na Kr\u010di\u0107u je zasigurno Topoljski buk, Slap Kr\u010di\u0107 ili Veliki buk. Uz Kr\u010di\u0107 nailazimo na nekoliko slikovitih starih mlinova, od kojih su neki o\u0161te\u0107eni u Domovinskom ratu. Romanti\u010dni kanjon Kr\u010di\u0107a sa svojim slapovima i mlinovima je nezaobilazno mjesto susreta \u010dovjeka s gotovo netaknutom prirodom. Ovdje se jo\u0161 mo\u017ee osjetiti duh pro\u0161lih vremena, kada su ljudi ovog kraja starom tro\u0161nom cestom, vozili \u017eito na meljavu i vunu na mlinske stupe.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tDinara\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tOblikom i du\u017einom svojih stijena, duboko doima svakoga tko je ugleda. Dinara je postala simbolom najve\u0107eg planinskog lanca ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107i i znatno \u0161ire, i dala mu je svoje ime; bogata je riznica svih povr\u0161inskih i podzemnih oblika \u0161to ih obuhva\u0107a pojam dinarskog krasa. Taj golemi masiv, prirodna granica izme\u0111u Dalmacije i Bosne, dijeli poput nepremostiva zida, dva razli\u010dita svijeta; mediteranski i kontinentalni. U povijesti Hrvata taj je zid imao va\u017enu, \u010desto i sudbonosnu ulogu. Pod njegovim je okriljem stvorena jezgra prve na\u0161e dr\u017eave, a stolje\u0107ima je bio brana turskim naletima. Iako jedva 60 km zra\u010dne linije od mora, Dinara je sa svojim susjedima, na\u017ealost, i mo\u0107na prepreka blagovremenom utjecaju klimatskih, privrednih i kulturnih strujanja s Jadrana.Pod imenom Dinara treba razlikovati tri orografska pojma: Dinarsko gorje, Dinaru planinu i Dinara vrh.Dinarsko gorje je lanac \u0161to se sastoji od Ilice Dinare, Troglava i Kame\u0161nice.Najvi\u0161i vrh je Sinjal (1831 m), a to je najvi\u0161i vrh Hrvatske.Zanimljivo, naziv Dinara teritorijalno je razli\u010dit u Bosni i Dalmaciji. Stanovnici Livanjskog polja imaju poseban naziv za svaku skupinu, dok je u Dalmaciji pojam Dinare \u0161iri. Ponegdje se\u017ee preko Troglava sve do Prolog planine.U anti\u010dko doba planina se zvala Adrion oros. Njezino dana\u0161nje ime je nejasnog postanka, vjerojatno povijesni trag ilirskog plemena Dindara, koje je \u017eivjelo s isto\u010dne strane.Dinara je glomazan i zatvoren masiv, duga\u010dak 20, a \u0161irok 10 km. Granicu joj s triju strana obilje\u017eava cestovni polukrug Uni\u0161ta \u2013 Cetina \u2013 Knin \u2013 Bosansko Grahovo \u2013 Peulje, a s jugoistoka, od masiva Troglava, dijeli je Privija iznad Uni\u0161ta, prijevoj visok 1230 m.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t\u0160pilje\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tKijevo i okolica sa svojom kulturnom ba\u0161tinom i prirodnim fenomenima (nadzemnim i podzemnim) oduvijek privla\u010dili mnoge posjetitelje, me\u0111u kojima su bili poznati knji\u017eevnici, putopisci i znanstvenici, istra\u017eiva\u010di raznih struka, koji su svoje radove objavljivali, o \u010demu svjedo\u010di brojna literatura. Tako je na\u0161 poznati knji\u017eevnik Petar Zorani\u0107 napisao jo\u0161 1536. 'Planine', prvi roman starije hrvatske knji\u017eevnosti, inspiriran planinama Dinarom i Velebitom, tiskan u Veneciji 1569. na hrvatskom jeziku. Talijanski putopisac i opat, Alberto Fortis, putuje po Dalmaciji i dojmove sa svojih putovanja objavljuje 1774. u knjizi 'Viaggio in Dalmazia', a u poglavlju 'Podzemno putovanje' opisuje posjet jednoj od \u0161pilja (Rudeli\u0107a \u0161pilja kod izvora Cetine). Samo dvije godine nakon objavljivanja Fortisove knjige, Sinjanin Ivan Lovri\u0107, dvadeset dvogodi\u0161nji student u Padovi, nezadovoljan Fortisovim opisom rodnog mu kraja, poduzima u vi\u0161e navrata istra\u017eivanje oko \u0161pilja oko izvora Cetine, a posebice Gospodske \u0161pilje nad prvim izvorom Cetine. Svoja istra\u017eivanja tijekom kojih je posjetio Gospodsku \u0161pilju, Rudeli\u0107a \u0161pilju, \u0161pilju Kotlu\u0161u Tatsku, Metiljavicu, Ponikvu i Suhi Rumin, objavljuje 1776. u djelu 'Bilje\u0161ke o putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa' i '\u017divot Stanislava So\u010divice' na talijanskom jeziku, tiskano u Veneciji. U tom djelu ispravlja i nadopunjuje Fortisova opa\u017eanja, detaljno opisuje istra\u017eivanje Gospodske \u0161pilje, vjerno prenosi i tuma\u008di nastanak sigastih ukrasa te kretanje podzemne rijeke. Njegovi opisi u mnogome odgovaraju dana\u0161njim znanstvenim stajali\u0161tima.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tIzvor rijeke Cetine\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tRijeka Cetina, u antikno doba zvana Hippus, ve\u0107 vi\u0161e od tisu\u0107u godina nosi lijepo hrvatsko ime Cetina. Tako su je, naime, nazvali doseljenici koji su se tamo nastanili u njezinoj dolini i tamo utemljili \u017eupu koju jo\u0161 u 10. st. Spominje bizantski car i pisac Konstantin Porfirogenet u djelu De administrando imperio. Cetina je duga\u010dka 110,5 km izvire iz nekoliko jakih vrela podno Dinare: Glava\u0161 jezero, Kotlu\u0161a, Nele, Bara\u0161evo vrelo, Gavranov Begovac, Vukovi\u0107a jezero, Garginta, Preo\u010dko vrelo, Vrani\u0161 vrelo i drugi. Od Trilja se probija prema moru. U\u0161\u0107e joj je nedaleko od grada Omi\u0161a.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tGrad utvrda Glava\u0161 (14.- 15. st.)\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\nNalazi se na padini planinskog masiva Dinare, a samo je jedna od jedanaest utvrda tada\u0161njeg kninskog podru\u010dja, nastalih tijekom izgradnje utvrda radi obrane od Osmanlijskih napada. Datira u vrijeme 15.-17. st. Bila je u posjedu velika\u0161ke obitelji Nelipi\u0107a. Arheolo\u0161ko istra\u017eivanje na utvrdi Glava\u0161 je provedeno u cijelosti u razdoblju od 2009.- 2012. Prona\u0111eni nalazi s utvrde odnose se na: metalne predmete (vojnu opremu i oru\u017eje, konjsku opremu, predmete kojima nije mogu\u0107e odrediti funkciju, toaletni pribor, metalne predmete razli\u010dite namjene, metalne predmete vezane uz arhitekturu, odnosno otvore na ku\u0107i), potom kop\u010de, nakit, novac staklo, kerami\u010dke lule, kuhinjsku i stolnu keramiku, predmete od kosti, kamene predmete (manje kugle od doma\u0107eg vapnenca) i uzorke (drvo, ugalj, lijep i korijenje).\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tCrkva Sv. Mihovila\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tPo\u010d\u008detkom 13.st.pu\u010danstvo Kijeva gradi svoju mjesnu katoli\u010dku crkvu Sv. Mihovila na bre\u017euljku Glavica.1709.godine posvetio ju je splitski nadbiskup Cupilli.Crkva je s vremenom postala potpuno ru\u0161evna. 1930. Fra Ante Benuti\u0107,\u017eupnik \u017eupe Kijevo (1939.) poduzima pothvat te na mjestu stare \u017eupne crkvice, zajedno sa svojim Kijevljanima,gradi \u017eupnu crkvu Sv.Mihovilu arhan\u0111elu u stilu starokr\u0161\u0107anske bazilike s trima la\u0111ama i dvama zvonicima,dugu 31 metar.Crkva je sagra\u0111ena od kamena u 4 godine velikim trudom i \u017ertvom \u017eupljana.Za dan blagoslova nove crkve odre\u0111en je glavni Gospin blagdan \u017eupe, Gospa od Karmela, 16. srpnja.Fra Antinu crkvu su u Drugom svjetskom ratu sru\u0161ili velikosrpski fanatici,koja je 1948.-1949 dijelom popravljena. Podignut je samo jedan zvonik (1959.-1963.).Crkva Sv. Mihovila sru\u0161ena je 1991. tre\u0107i put u ovom stolje\u0107u do temelja od strane srpske vojske.\u010cetvrta po redu crkva Sv. Mihovila od 1709. gradi se na istom mjestu na kojem su gra\u0111ene i prethodne crkve.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Villa Rustica (3.- 4. st.) Kasnoanti\u010dka vila rustika se nalazi na polo\u017eaju u\u017eeg toponima Krsta\u010de. Datira u vrijeme 3.- 4. st. po. Kr. Provedenim istra\u017eivanjem i konzervacijom od 1999.- 2006. otkriveno je ukupno osam prostorija. Centralni prostor vile oznake F, prostor pred ulazom oznake G, na zapadnoj strani objekta prostor H te ukupno pet \u017eitnica …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":7298,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"template-fullwidth.php","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":"","footnotes":""},"class_list":["post-7419","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/7419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7419"}],"version-history":[{"count":47,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/7419\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8406,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/7419\/revisions\/8406"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/7298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}