{"id":7547,"date":"2021-08-30T07:12:41","date_gmt":"2021-08-30T07:12:41","guid":{"rendered":"https:\/\/kijevo.hr\/?page_id=7547"},"modified":"2021-08-30T07:23:06","modified_gmt":"2021-08-30T07:23:06","slug":"arheoloska-i-spomenicka-bastina","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/kijevo.hr\/?page_id=7547","title":{"rendered":"Arheolo\u0161ka i spomeni\u010dka ba\u0161tina"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tArheolo\u0161ka ba\u0161tina\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tKijevsku arheolo\u0161ku ba\u0161tinu opisuje nekoliko arheologa s kraja XIX., po\u010detka XX. I samog kraja pro\u0161log stolje\u0107a, me\u0111u kojima najve\u0107i doprinos izu\u010davanju arheolo\u0161kih ostataka na kijevskom prostoru su pru\u017eili akademik Stjepan Gunja\u010da, zatim fra Lujo Marun, austrijski arheolog Carl Patsch, njema\u010dki arheolozi Werner Butler i I. Woldrich, kao i fra Stjepan Zlatovi\u0107. U najnovije vrijeme kijevski arhelolo\u0161ki prostor sustavno istra\u017euju stru\u010dnjaci Kninskog muzeja, posebno arheologinja Katarina Gugo Rum\u0161tajn, koja o svojim istra\u017eivanjima i nalazima redovito izvje\u0161\u0107uje hrvatsku javnost u \u010dasopisu \"Obavijesti\" Hrvatskog Arheolo\u0161kog Dru\u0161tva (HAD).\n\n\nMuzej hrvatskih arheolo\u0161ki spomenika u Splitu \u010duva najvi\u0161e podataka o tim spomenicima, niz podataka o arheolo\u0161kim ostacima iz Kijeva zabilje\u017eeno je i u arhivima i u inventarima u drugim muzejima, posebno u Arheolo\u0161koj zbirci franjeva\u010dkog samostana u Sinju te u Arheolo\u0161kom muzeju u Splitu, u Muzeju Cetinske krajine u Sinju te u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu.\n\nU cjelini, arheolo\u0161ka znanost danas, s prostora Kijeva, Civljana i Cetine, raspola\u017ee s podacima za preko 60 nalazi\u0161ta iz svih razdoblja pro\u0161losti. Treba upozoriti na dva zna\u010dajnija polo\u017eaja u samome Kijevu: na prapovijesnu gradinu na brdu sv. Mihovila te na ostatke anti\u010dkog naselja na polo\u017eaju Krsta\u010de, ponajprije stoga jer su ova dva nalazi\u0161ta i danas najugro\u017eenija te im prijeti daljnje uni\u0161tavanje.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tOstali spomenici\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tSpomenik svim stradalim Kijevljanima
\n\nSpomenik kijevskim vitezovima i svim \u017ertvama \u010detni\u010dkog terora u Domovinskom ratu
\n\nSpomenik vojnicima palim u Prvom svjetskom ratu\n(1914. - 1918.)
\n\nSpomen obilje\u017eje na Suhopolju
\n\n\nGrob poginulog hrvatskog branitelja Mije
Slavi\u0107a (p. Mate)\n(08.11.1965. \u2013 16.05.1991.)
\n\nGrob poginulog hrvatskog branitelja Stipe Elkaza (Josipa)\n(10.01.1971. \u2013 15.03.1993.)
\n\nGrob poginulog hrvatskog branitelja Frane Juri\u0107a-Aramba\u0161i\u0107a (Josipa)\n(12.02.1947. \u2013 26.08.1991.)\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tOstav\u0161tina\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tKoli\u010dinom i kvalitetom nesumnjivo najbogatija arheolo\u0161ka ostav\u0161tina kasnog srednjeg vijeka su ste\u0107ci, kameni nadgrobni spomenici prizmati\u010dna oblika s ravnom ili dvostre\u0161nom gornjom plohom, s postamentom ili bez njega. Ste\u0107ci su kulturna pojava od kraja XIII. st. koja traje do prodora turske sile, kad nestaju. Karakteristi\u010dni su osobito za podru\u010dje dana\u0161nje Hercegovine, srednje i isto\u010dne Bosne, Podrinja i Dalmacije (osobito od Cetine na Jugoistok). Na podru\u010dju Kijeva ostao je manji broj ste\u0107aka u prvom redu zbog devastacije i kori\u0161tenja ste\u0107aka, kamenih blokova, kao gra\u0111evnog materijala. Reprezentativan primjerak ste\u0107ka nalazi se na nekropoli iznad Teskera, jednako kao i niz primjeraka ste\u0107aka uglavnom u obliku plo\u010da.\n\nOstaci utvrde Glava\u0161 na Padinama Dinare ponad kijevskog zaseoka Glava\u0161 svjedo\u010de o dubokoj starini i burnoj pro\u0161losti.\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\tCrkva sv. Spasa\t\t\t\t\t<\/h2>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\tTako\u0111er, jedan od najzna\u010dajnijih starohrvatskih lokaliteta je crkva Sv. Spasa u Cetini s grobljem oko nje. Crkva, je naime, starohrvatska gra\u0111evina iz IX. st. posve\u0107ena Kristu Spasitelju, kako svjedo\u010di sa\u010duvani natpis na dijelu kamene grede oltarne pregrade: '\u2026 SALVATORI' (Spasitelju, Spasu), \u0161to se sa\u010duvalo do danas, u narodnom nazivu Sv. Spas. Uokolo crkve istra\u017eeno je 1100 grobova pa je to najve\u0107e dosad poznato starohrvatsko groblje.\n\nOko crkve Sv. Spasa sa\u010duvano je preko 700 ste\u0107aka raznih veli\u010dina i oblika, a sigurno ih je dosta uni\u0161teno, kao i drugdje. Npr. dva mosta preko Cetine (Plo\u010dasti i Vukovi\u0107a most) napravljena su od ste\u0107aka. Vrijedno je spomenuti i ostatke franjeva\u010dkog samostana te vjerojatno crkve Sv. Marka (Manastirine) iz XIV. st. kod Vukovi\u0107a vrela u Cetini, na mjestu koji narod zove Nugo\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Arheolo\u0161ka ba\u0161tina Kijevsku arheolo\u0161ku ba\u0161tinu opisuje nekoliko arheologa s kraja XIX., po\u010detka XX. I samog kraja pro\u0161log stolje\u0107a, me\u0111u kojima najve\u0107i doprinos izu\u010davanju arheolo\u0161kih ostataka na kijevskom prostoru su pru\u017eili akademik Stjepan Gunja\u010da, zatim fra Lujo Marun, austrijski arheolog Carl Patsch, njema\u010dki arheolozi Werner Butler i I. Woldrich, kao i fra Stjepan Zlatovi\u0107. U najnovije …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":7523,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"template-fullwidth.php","meta":{"pgc_sgb_lightbox_settings":"","footnotes":""},"class_list":["post-7547","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/7547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7547"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/7547\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7571,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/7547\/revisions\/7571"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/7523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kijevo.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}