Arheološka i spomenička baština
Arheološka baština
Kijevsku arheološku baštinu opisuje nekoliko arheologa s kraja XIX., početka XX. I samog kraja prošlog stoljeća, među kojima najveći doprinos izučavanju arheoloških ostataka na kijevskom prostoru su pružili akademik Stjepan Gunjača, zatim fra Lujo Marun, austrijski arheolog Carl Patsch, njemački arheolozi Werner Butler i I. Woldrich, kao i fra Stjepan Zlatović. U najnovije vrijeme kijevski arhelološki prostor sustavno istražuju stručnjaci Kninskog muzeja, posebno arheologinja Katarina Gugo Rumštajn, koja o svojim istraživanjima i nalazima redovito izvješćuje hrvatsku javnost u časopisu "Obavijesti" Hrvatskog Arheološkog Društva (HAD).
Muzej hrvatskih arheološki spomenika u Splitu čuva najviše podataka o tim spomenicima, niz podataka o arheološkim ostacima iz Kijeva zabilježeno je i u arhivima i u inventarima u drugim muzejima, posebno u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju te u Arheološkom muzeju u Splitu, u Muzeju Cetinske krajine u Sinju te u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
U cjelini, arheološka znanost danas, s prostora Kijeva, Civljana i Cetine, raspolaže s podacima za preko 60 nalazišta iz svih razdoblja prošlosti. Treba upozoriti na dva značajnija položaja u samome Kijevu: na prapovijesnu gradinu na brdu sv. Mihovila te na ostatke antičkog naselja na položaju Krstače, ponajprije stoga jer su ova dva nalazišta i danas najugroženija te im prijeti daljnje uništavanje.
Ostali spomenici
Spomenik svim stradalim Kijevljanima
Spomenik kijevskim vitezovima i svim žrtvama četničkog terora u Domovinskom ratu
Spomenik vojnicima palim u Prvom svjetskom ratu (1914. - 1918.)
Spomen obilježje na Suhopolju
Grob poginulog hrvatskog branitelja Mije
Slavića (p. Mate) (08.11.1965. – 16.05.1991.)
Grob poginulog hrvatskog branitelja Stipe Elkaza (Josipa) (10.01.1971. – 15.03.1993.)
Grob poginulog hrvatskog branitelja Frane Jurića-Arambašića (Josipa) (12.02.1947. – 26.08.1991.)
Spomenik kijevskim vitezovima i svim žrtvama četničkog terora u Domovinskom ratu
Spomenik vojnicima palim u Prvom svjetskom ratu (1914. - 1918.)
Spomen obilježje na Suhopolju
Grob poginulog hrvatskog branitelja Mije
Slavića (p. Mate) (08.11.1965. – 16.05.1991.)
Grob poginulog hrvatskog branitelja Stipe Elkaza (Josipa) (10.01.1971. – 15.03.1993.)
Grob poginulog hrvatskog branitelja Frane Jurića-Arambašića (Josipa) (12.02.1947. – 26.08.1991.)
Ostavština
Količinom i kvalitetom nesumnjivo najbogatija arheološka ostavština kasnog srednjeg vijeka su stećci, kameni nadgrobni spomenici prizmatična oblika s ravnom ili dvostrešnom gornjom plohom, s postamentom ili bez njega. Stećci su kulturna pojava od kraja XIII. st. koja traje do prodora turske sile, kad nestaju. Karakteristični su osobito za područje današnje Hercegovine, srednje i istočne Bosne, Podrinja i Dalmacije (osobito od Cetine na Jugoistok). Na području Kijeva ostao je manji broj stećaka u prvom redu zbog devastacije i korištenja stećaka, kamenih blokova, kao građevnog materijala. Reprezentativan primjerak stećka nalazi se na nekropoli iznad Teskera, jednako kao i niz primjeraka stećaka uglavnom u obliku ploča.
Ostaci utvrde Glavaš na Padinama Dinare ponad kijevskog zaseoka Glavaš svjedoče o dubokoj starini i burnoj prošlosti.
Crkva sv. Spasa
Također, jedan od najznačajnijih starohrvatskih lokaliteta je crkva Sv. Spasa u Cetini s grobljem oko nje. Crkva, je naime, starohrvatska građevina iz IX. st. posvećena Kristu Spasitelju, kako svjedoči sačuvani natpis na dijelu kamene grede oltarne pregrade: '… SALVATORI' (Spasitelju, Spasu), što se sačuvalo do danas, u narodnom nazivu Sv. Spas. Uokolo crkve istraženo je 1100 grobova pa je to najveće dosad poznato starohrvatsko groblje.
Oko crkve Sv. Spasa sačuvano je preko 700 stećaka raznih veličina i oblika, a sigurno ih je dosta uništeno, kao i drugdje. Npr. dva mosta preko Cetine (Pločasti i Vukovića most) napravljena su od stećaka. Vrijedno je spomenuti i ostatke franjevačkog samostana te vjerojatno crkve Sv. Marka (Manastirine) iz XIV. st. kod Vukovića vrela u Cetini, na mjestu koji narod zove Nugo
